U fabrikama za preradu metala, industriji opasne prirode, zdravlje, bezbednost i zaštita zaposlenih, opreme i životne sredine su velika briga – krucijalna – jer utiču i na društvene i na ekonomske faktore. Neophodno je da menadžment ovih fabrika prepozna prednosti bezbednog radnog okruženja i progresivno se prilagodi merama bezbednosti, kako bi se sprečile nezgode, izbegli gubici u ljudstvu ili proizvodnji i ostala propratna dešavanja vezana za nezgode.
Ozbiljno praćenje mera bezbednosti povećava znanje zaposlenih o poslovnim procesima, dovodi do poboljšanja tehničkih procedura i uvećava opštu produktivnost u fabrici.
Ništa nije bitnije nego bezbednost i zdravlje ljudi zaposlenih u industriji čelika.
– Bord direktora Svetskog udruženja za čelik
Za povećanje bezbednosti u preradi metala, bitna su sledeća tri aspekta:
Rizici u saobraćaju u fabrici su visoki zbog visoke koncentracije i heterogene prirode saobraćaja. Maksimalni intenzitet ovog rizika prilikom promene smene.
Glavni rizici su visoka temperatura, prašina, dim, pokretna mašinerija, hemikalije, vatra, eksplozije…
Glavni rizici su temperatura, prašina, buka, tečni metal i šljaka, pokretna mašinerija, trovanje gasovima i isparenjima, lokomotive u pokretu, rad na visini, vatra, eksplozija…
Glavni rizici su temperatura, prašina, buka, tečni metal i šljaka, pokretna mašinerija, viseći teret, rad na visini, vatra, eksplozija…
Glavni rizici su pokretni delovi, prašina i dim…
Glavni rizici su temperatura, buka, pokretni delovi, krhotine, kalemovi, viseći teret, klizavi podovi…
Glavni rizici su temperatura, rad na visini, buka, vibracije, gasni i parni vodovi…
Glavni rizici su držanje tela, preopterećenost, pokretna mašinerija, nepravilno signaliziranje, viseći teret…
Ostali rizici slični su za većinu radnih mesta: rad u skučenom prostoru, neispravan ili pogrešan alat, loše osvetljenje ili vidljivost, loša ventilacija, električni rizik, prelazi pruge bez ljudstva, nepripremljenost za hitne slučajeve, nebezbedan rad na skeli, visoka samouverenost i rad bez ličnih zaštitnih sredstava.
Singapursko odeljenje za socijalnu medicinu i javno zdravlje sprovelo je petogodišnju studiju o povredama na radu u železari koja ima više od 1.000 zaposlenih. Od 921 povrede koja je zahtevala više od jednog dana odsustva sa posla, preko 40% (383 slučajeva) desilo se u prvoj smeni (od 7-15h), 210 slučajeva u drugoj smeni (od 15-23h) i samo 150 slučajeva u toku noćne smene.
U toku dana, dva termina su dostizala vrhunac u povredama: jedan sredinom jutra (između 9 i 10h) i drugi sredinom popodneva (između 14 i 15h). Primećeno je da su povrede ruku bile učestanije u prvoj i drugoj smeni, a povrede nogu u noćnoj smeni. Jedan od glavnih uzorka povreda noću bili su padovi, dok su udarac predmeta i opekotina bili učestaniji tokom dana. Iako je bilo više povreda tokom prve dve smene, povrede u noćnoj smeni zahtevale su duža bolovanja. Ovim se zaključuje da su noćne povrede bile teže i ozbiljnije.
Svetko udruženje za čelik je naznačilo sledeće principe za bezbednost i zdravlje:
Dobra praksa uključuje i: